eko ssela mreza
„Odbrojavanje do 2010: Razvoj mreže eko sela u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji“

Projekat „Odbrojavanje do 2010: Razvoj mreže eko sela u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji“ usresređen je na principe integralne zaštite biodiverziteta i njegovih prirodnih resursa u cilju održivog ekonomskog razvoja seoskih naselja i njihovog stanovništva. Planira se da se sprovedu istraživanja na području sela odabranih za ovaj projekat, da se prepoznaju mogućnosti, prednosti i razvojne potrebe svakog sela, i da se u skladu sa time naprave projekti koji bi mještani sprovodili uz pomoć kvalifikovanih stručnjaka iz zemlje i inostranstva. Projekti se odnose na ekoturizam, organsku poljoprivredu, prikupljanje šumskih plodova i bilja, očuvanje i razvoj starih običaja i zanata, kao i zaštitu i predstavljanje domaćih proizvoda na tržištu u zemlji i inostranstvu.

Poslije dugogodišnje krize u regionu, ovo je prvi put da nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine na sopstvenu inicijativu počinju saradnju na području zaštite prirode i održivog razvoja. Odgovarajući na mnogobrojne izazove sa kojima se suočavaju svi u regionu i problemima neodrživog razvoja, kroz ovaj projekat i razmjenu iskustava želi se pomoći lokalnom stanovništvu da se zaustave negativni populacijski i ekonomski trendovi i da se nađu mogućnosti za opstanak sela i poboljšanje života u njima.
Razvojni kulturno-informacioni centar „Most“ sa Žabljaka sprovodice aktivnosti projekta za Crnu Goru. Aktivnosti će se odnositi na Durmitorski region, Nacionalni park Durmitor, počeće se od sela: Podgora, a potom ce se u mrezu ukljucivati i ostala sela Tepca, Duzi, i Crkvicko polje…U procesu se planiraju aktivnosti na prosirenju i stvaranju mreze eko sela Crne Gore.
Partner na projektu za BiH, nevladina organizacija „Request“ iz Tuzle radi na području čitave zemlje. Njeni glavni ciljevi su zaštita prirode, promocija kulturno-istorijskih vrijednosti i principa održivog razvoja. Područje na kome će se razvijati aktivnosti ovog projekta je planina Vranica, a uži lokalitet Prokoško jezero, koje je već ugroženo problemima izuzetnog pritiska na planinski ekosistem, nelegalnom gradnjom, eksploatacijom divljih plodova i velikim brojem posjetilaca.
Srbiju u projektu predstavlja NVO Centar za razvoj demokratije i mladih „Sunčani vrhovi“. Ovaj projekat će se sprovoditi u okviru Nacionalnog parka „Kopaonik“, opština Brus, a markirana su četiri sela. Realizacija projekta je početak primenjivanja ovakvog koncepta zaštite prirode na Kopaoniku.

U saradnji sa ovim partnerima, IUCN (Svjetska unija za zaštitu prirode) sprovodi projekat u okviru svoje strategije za Jugositočnu Evropu „Zaštita prirode bez granica“ i ciljeva evropskog programa „Odbrojavanje do 2010 – zaustavite gubitak biodiverziteta“. Prateći svoje osnovne ciljeve očuvanja životne sredine i smanjenja siromaštva. Panirane su aktivnostisu , posle čega će projekat biti predat selima koja će dalje samostalno nastaviti započete razvojne programe, čime se garantuje održivost projekta

PODGORA

Podgora je selo razbacanog tipa, udaljeno sedam kilometara od ekološke prijestonice – Žabljaka, nalazi se na obodu i u granicama NP „Durmitor“, sa sjevera je okruženo kanjonom rijeke Tare, sa juga Durmitorom( Svjetka baština UNESCO-a – Rezervat biosfere/MAB)
Pridjev eko nije dobilo samo zbog jedinstvene prirode – prostora, već zbog odluke njenih žitelja da teže životu u zajednici po principima održivog razvoja.Podgora je pionir u razvoju istinskog eko sela u Crnoj Gori i trenutno jedino selo koje na ovakav način traži rješenja kroz aktivno učešće lokanog stanovništva.
Uključivanje zajednice u upravljanje zaštićenim područjima uz rješavanje monogbrojnih problema sela je put do kvalitetnijeg života,ali i valorizacije prirode na održiv način. Realizacija cjelikupnog koncepta započeta je projektom „Razvojno kulturno informativnog centra „MOST“ u oviru Medjunarodne mreže Eko sela (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina), oslanja se na preporuke Seviljske strategije za rezervate biosfere, kao i preporuke misije UNESCO-a za basen rijeke Tare iz 2005 godine.Sprovodi se u saradnji sa mještanima kroz različite programe: obuka, ekološke akcije(pošumljavanje, čišćenje), očuvanja vodoizvorišta, izgradnju ambijantalnih bunara, markiranju staza, vidikovaca do kanjona rijeke Tare, strategije razvoja , promocije organske poljoprivrede, zanastva,promotivnih turističkih manifestacija , studijskih putovanja, expertske pomoći, saradnje šire zajednice, itd…Ovaj projekat predstavlja samu suštinu pojma „eko selo“.
Ovakav način razvoja, posrnulih sela, ima veliki razvojni potencijal u ekološkoj, turističkoj zemlji kakva je Crna Gore…On ne samo da nudi odgovore razvoja u zaštićenim područjima, stvaranje jednog novog turističkog, etičkog imidža, već je dioi rješenja sve prisutnije globalne ekonomske krize.
Ako dobije potrebnu pažnju i podršku imaće izuzetno veliku edukativnu i reformsku ulogu u društvu…
Sledeći koraci bi trebali biti stvaranje i brendiranje mreže crnogorskih eko sela, zajednička saradnja, nastupi na sajmovima, aktivnije uključivanje institucija, Univerziteta, Instituta za zaštitu prirode, Nacionalnog parka, Šumskog gazdinstva, Opštine …Eko selo Podora nije izgradjeno turističko naselje već tradicionalno selo gdje se lokalno stnovništvo, izmedju ostalog počinje baviti i turizmom…
Kao i sva sela z Crnoj Gori, naslijedila je mnogobrojne probleme iz prošlosti: Raseljavanje, siromaštvo, neadekvatnu infrastrukturu, pretjeranu centralizaciju, uporebu resursa, nedovoljno mogućnosti za mlade …Ovo je njegov novi početak.

U prirodi se učimo od prirode

Održivo korišćenje resursa ključno je pitanje budućnosti svake zemlje na svijetu.. Učimo se na starim greškama, mijenjajmo loše navike, čuvajmo prirodu i sve ono što je dobro iz crnogorske tradicije – jedna od formula za bezbroj novih različitih prilika…
„Etika je kada se naslednicima posle nas ostavimo isto onoliko, ili više mogućnosti nego što smo mi imamo danas“. EKO SELA, u prvom redu, predstavljaju način življenja a ne zidanje hiljada smjestajnih kapaciteta kako se to često misli i predstavlja u javnosti. Eko sela ništa ne zabranjuju, ali njihovo osnovno pravilo je da se ne prelazi prag održivosti:
Očuvanje prirode, očuvanje tradicije, organska proizvodnja hrane, održivi turizam, tradicionalni zanati, usluge, nove tehnologije, alternativni izvori energije, odlaganje otpada, reciklaža, stalno učenje, poštovanje zakona, saradnja u zajednici, zdraviji život…Jednako su važni u svakom slučaju i tako gledano jedino obezbjedjuju kvalitetan život …U prirodi se učimo od prirode .Ponesimo lijepa sjećanja, iskustva, navike, uživajmo i pomozimo koliko možemo Podgori i Podgoranima i svim budućim eko selima da im se svi ovi veliki ciljevi ostvare…
Imajte na umu kada posjetite Podgoru da ovaj projekat stalno traje i da ste i sami dio EKO SELA….